agro portal znanje je moć logo

Oglasite se na portalu

Predstavite javnosti svoju firmu, proizvode ili usluge. Na AgroPortalu možete zakupiti baner, predstaviti se u Imeniku ili objaviti ponudu u Oglasniku.

  • info@agroportalznanjejemoc.rs
  • +381 64 811 66 29
  • Zorana Nićetina 20, 23000 Zrenjanin

Kopanje ašovom i sabijanje nogama oko žila – najbolja sadnja voćaka

  • Home
5

Kopanje ašovom i sabijanje nogama oko žila – najbolja sadnja voćaka

Kopanje ašovom i sabijanje nogama oko žila – najbolja sadnja voćaka

 

Proces sadnje voćaka na odabranoj parceli se radi u dve faze.

Prva faza ili pripremna podrazumeva agrotehničke operacije prema sledećem redosledu:

-uklanjanje korova hemijskim putem (4-5 meseci pre početka sadnje);

-podrivanje na 60-80 cm dubine (3 meseca pre početka sadnje);

-razbacivanje stajnjaka 50-60 t/ha (par dana posle podrivanja);

-oranje (neposredno posle razbacivanja stajnjaka);

-površinska priprema zemlje neposredno pre sadnje (tanjiranje i freziranje);

-razmeravanje i obeležavanje sadnih mesta.

 

 

ČITAJTE I:  Svaka sorta šljive ima svoju namenu

 

 

 

 

Druga faza podrazumeva kopanje rupa i samu sadnju voćaka.

Rupe za sadnju se obeležavaju i kopaju na sledeći način: manjim koljem dužine 30-40 cm se označi tačno mesto za postavljanje sadnice tako što se pobode u zemlju do polovine svoje dužine. Rupe za sadnju se kopaju ašovom uvek 2-3 cm iznad pobodenog kolja za datu parcelu. Veličina rupe je oko 30-40 cm * 30-40 cm zavisno od voćne vrste. Ovakvim postupkom obeležavanja i kopanja rupa za sadnju imaćemo najmanje odstupanja u razmeravanju parcele za sadnju.

 

Sama sadnja je veoma bitna i može biti ručna, mehanizovana (pomoću svrdla) i automatska (sadilicama). Najkvalitetnija sadnja se izvodi ručno, dok je mehanizovana pomoću svrdla najmanje kvalitetna pa je treba izbegavati pogotovu na težim zemljištima. Tehnika ručne sadnje se izvodi sledećim redosledom: u iskopanu rupu se na dno doda zemlja sve dok se ne postigne odgovarajuća visina spojnog mesta, tj. kalema od 5-10 cm iznad površine tla zavisno od voćne vrste. Prekrate se predugačke korenove žile, više vrhovi radi stimulacije novog porasta.

 

 

Pokrivanje i sabijanje zemlje nogom (celom težinom tela) oko korenovih žila, vodeći računa da ostane što manje vazdušnih džepova oko korena. Rastresitu zemlju polako ubaciti u rupu ravno sa nivoom tla i nagaziti nekoliko puta nogom. Kada se zemlja slegne oko 5 cm ispod nivoa tla nikako ne smemo nabacivati još zemlje jer će formirano udubljenje sprečiti razlivanje vode pri zalivanju sadnica. Zalivanje sadnica je sa 15-20 litara vode po sadnici radi istiskivanja preostalog vazduha u zoni zemljišta oko korenovih žila. Nakon što zemlja upije svu vodu, preko se dodaje sloj rastresite zemlje i pravi se blaga humka. Treći sloj zemlje nikako ne treba gaziti i sabijati. Služi kao zaštita od prekomernog isušivanja i stvaranja pukotina na površini tla.

 

 

Zaprati Agroportal znanje je moć na Instagramu 
Lajkuj Agroportal znanje je moć na Facebooku
 
 
 
 

Samu sadnju voćaka je najbolje da izvode tri čoveka – jedan kopa rupe, drugi ubacuje prvi i drugi sloj zemlje, a treći čovek postavlja sadnicu na pravilnu visinu, gazi drugi sloj zemlje i vadi pobodeno kolje jer više nije potrebno. Zalivanje i nagrtanje se izvodi kasnije u toku dana ili sutradan, najbolje sa traktorom i cisternom. Ako je zemljište dobro pripremljeno na ovaj način se bez prevelikog napora može posaditi od 400-800 sadnica u dva dana rada zavisno od voćne vrste i vrste sadnog materijala. Ako voćka ne zahteva naslon za gajenje ovom tehnikom nije potrebno dodatno pobadati i vezivati sadnicu za kolje.

 

Piše: Milinko Sinđić, dipl.inž. PSS Zrenjanin

Foto: Institut za voćarstvo Čačak 

 

Trending Tag :

0 Komentara

Pošaljite Komentar

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Search Here
Recent Post
Pola veka ukusa koji poznaju generacije
  • октобар 19, 2026
Regenerativna poljoprivreda korak po korak: Koraci posle žetve za povećanje procenta humusa u zemljištu
  • октобар 14, 2026
U Srbiji štete od suša rastu, a broj osiguranja u poljoprivredi opada. Zašto?
  • октобар 13, 2026